Touretteov sindrom: Sve što trebate znati o uzrocima, simptomima i lječenju
Touretteov sindrom je neurološki poremećaj koji se manifestira kroz nehotične, ponavljajuće pokrete i glasove, poznate kao tikovi. Ovaj sindrom najčešće se javlja kod djece i adolescenata, a češći je kod dječaka nego kod djevojčica. Iako ne postoji lijek za touretteov sindrom, postoje različite terapijske metode koje mogu pomoći u kontroli simptoma i poboljšanju kvalitete života.
Što uzrokuje Touretteov sindrom?
Uzrok touretteovog sindroma još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no istraživanja ukazuju na kombinaciju genetskih i neurobioloških čimbenika. Smatra se da najveći rizik imaju sinovi čija majka boluje od touretteovog sindroma, što potvrđuje ulogu nasljednih faktora.
Znanstvenici vjeruju da određene kemikalije u mozgu koje prenose živčane impulse, neurotransmiteri poput dopamina i serotonina, imaju ključnu ulogu u razvoju ovog poremećaja. Kada postoji neravnoteža u funkcioniranju ovih kemijskih spojeva, mogu nastati tikovi.
Dodatni čimbenici koji mogu pogoršati tikove uključuju:
- Stres i anksioznost
- Umor i nedostatak sna
- Uzbuđenje
- Izloženost bolestima ili infekcijama
Prepoznavanje simptoma Touretteovog sindroma
Prvi simptomi touretteovog sindroma mogu se pojaviti u dobi od 2 godine, no najčešće se javljaju u doba djetinjstva ili rane adolescencije, između 5. i 10. godine života. Simptomi touretteovog sindroma variraju od osobe do osobe i mogu se mijenjati tijekom vremena.
Tikovi su glavni simptomi i dijele se u dvije osnovne kategorije:
Motorički tikovi – nehotični pokreti tijela koji mogu biti jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi zahvaćaju glavu, vrat i lice te uključuju treptanje očima, trzanje nosa ili pokrete ramena. Mogu se javiti i složeni motorički tikovi poput dodira objekata, poskakivanja ili koordiniranih obrazaca pokreta koji uključuju nekoliko mišićnih skupina.
Vokalni tikovi – nehotično proizvodenje zvukova koji također mogu biti jednostavni (pokašljavanje, šmrcanje, grgljanje) ili složeni (ponavljanje riječi, fraza, pa čak i izgovaranje uvredljivih riječi i psovki, stanje poznato kao koprolalija).
Touretteov sindrom kod djece
Touretteov sindrom kod djece javlja se češće nego što mnogi misle. Kod većine djece simptomi dostižu vrhunac tijekom adolescencije, nakon čega često dolazi do postupnog poboljšanja. Roditelji često primjećuju da se tikovi pogoršavaju u stresnim situacijama ili kada je dijete umorno.
Važno je razumjeti da djeca s touretteovim sindromom ne mogu kontrolirati svoje tikove, to nije pitanje discipline ili odgoja. Tikovi se mogu privremeno suzbiti, ali to zahtijeva značajan mentalni napor i kasnije često dovodi do “eksplozije” tikova.
Kako prepoznati različite vrste tikova?
Tikovi mogu biti jednostavni ili složeni:
Jednostavni motorički tikovi:
- Treptanje očima
- Trzanje glave
- Podizanje ramena
- Grimase na licu
Složeni motorički tikovi:
- Dodiri ili mirisanje predmeta
- Poskakivanje
- Neprimjereni pokreti
- Ponavljanje tuđih gesta
Jednostavni vokalni tikovi:
- Pokašljavanje
- Šmrcanje
- Grgljanje
- Cviljenje
Složeni vokalni tikovi:
- Ponavljanje tuđih riječi (eholalija)
- Ponavljanje vlastitih riječi
- Izgovaranje neprimjerenih riječi (koprolalija)
Manifestacija tikova kod odraslih osoba
Iako se touretteov sindrom može javiti tijekom adolescencije, kod odraslih osoba simptomi su često blaži nego u djetinjstvu. Život s touretteovim sindromom u odrasloj dobi nosi svoje izazove, osobito u profesionalnom okruženju gdje ljudi s touretteovim sindromom mogu doživljavati nesporazume ili stigmatizaciju.
Kod odraslih, tikovi mogu uključivati motoričke i vokalne manifestacije, pri čemu su najčešći motorički tikovi poput treptanja, trzanja i drugih pokreta mišića. Kronični tikovi su glasovni i motorički te se javljaju periodično, s mogućim razdobljima remisije.
Povezani zdravstveni problemi
Osobe s touretteovim sindromom često imaju i druge popratne stanje. Sindroma mogu pratiti:
- ADHD (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću) – javlja kod 50-60% osoba s touretteovim sindromom
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – prisutan kod 30-50% slučajeva
- Anksiozni poremećaji
- Problemi s učenjem
- Problemi sa spavanjem
Upravo zbog ovih komorbiditeta poput ADHD-a ili OKP-a, sveobuhvatan pristup liječenju je neophodan.
Kada je vrijeme za posjet liječniku?
Posjet neurologu ili psihijatru potreban je ako:
- Tikovi ometaju svakodnevne aktivnosti
- Uzrokuju bol ili nelagodu
- Dovode do socijalnih problema ili stigmatizacije
- Značajno utječu na školski ili radni učinak
- Tikovi se pojačavaju ili postaju učestaliji
- Pojavljuju se novi simptomi ili popratni problemi
Rana dijagnoza i intervencija mogu pomoći u smanjenju simptoma i sprječavanju razvoja dodatnih problema.
Pristup liječenju Touretteovog sindroma
Iako ne postoji lijek za touretteov sindrom, postoje brojne opcije koje mogu pomoći osobama s touretteovim sindromom. Liječenje tikova individualno je i prilagođeno potrebama svake osobe. Georges Gilles de la Tourette, francuski neurolog po kojem je sindrom dobio ime, prvi je opisao ovo stanje 1885. godine.
Liječenje touretteovog sindroma može uključivati:
Medikamentnu terapiju – Lijekovi mogu pomoći u smanjenju frekvencije i intenziteta tika. Najčešće se koriste antipsihotici, lijekovi za krvni tlak ili antidepresivi, ovisno o težini simptoma.
Praćenje i edukacija – Za blage tikove, često je dovoljno praćenje stanja bez intervencije uz edukaciju obitelji i okoline.
Učinkovite terapijske metode
Psihoterapija kao podrška
Psihoterapija može pomoći kod osoba s touretteovim sindromom u suočavanju s emocionalnim izazovima, anksioznošću i depresijom koje često prate ovaj poremećaj. Osoba s touretteovim sindromom kroz terapiju može naučiti strategije suočavanja i poboljšati kvalitetu života.
Logopedska terapija
Govorna terapija posebno je korisna za osobe koje imaju vokalne tikove. Logoped može pomoći u razvijanju tehnika kontrole i smanjenja vokalnih manifestacija.
Kognitivno-bihevioralna terapija
Sveobuhvatna bihevioralna intervencija za tikove (CBIT) pokazala se vrlo učinkovitom. Bihevioralne terapije uče pacijente da prepoznaju osjećaj koji prethodi tiku i razviju konkurentni odgovor – alternativni pokret koji je manje upadljiv.
Terapija ponašanja može uključivati:
- Trening osvješćivanja tikova
- Razvoj konkurentnih reakcija
- Tehnike opuštanja
- Upravljanje stresom
Duboka moždana stimulacija
Duboka stimulacija mozga je napredna opcija rezervirana za teške slučajeve gdje se tikovi ne mogu kontrolirati drugim metodama. Ovaj kirurški postupak uključuje ugradnju elektroda u specifična područja mozga kako bi se regulirala abnormalna aktivnost.
Zaključak
Touretteov sindrom može predstavljati izazov, ali uz pravovremenu dijagnozu, prilagođeno liječenje i podršku okoline, ljudi s touretteovim sindromom mogu voditi ispunjen i kvalitetan život. Tikovi mogu se manifestirati na različite načine, a njihov intenzitet varira – zašto nastaje baš ovaj sindrom još se istražuje, no značajan je napredak u razumijevanju i tretmanu ovog stanja.
Važno je naglasiti da svaka osoba doživljava touretteov sindrom drugačije. Tikovi poput treptanja, trzanja ili glasovnih manifestacija ne definiraju osobu – uz pravilnu podršku, edukaciju i tretman, sindroma često postaje lakše upravljiv, osobito tijekom adolescencije kada kod mnogih dolazi do poboljšanja.
Izvori:
- Filipović Grčić, B., Pavelić, A. i Đuranović, V. (2018). Touretteov sindrom – dijagnostika i liječenje. Medicus, 27(2), 177-184.
- Kostović, I. (2014). Razvojna neurobiologija i rani razvoj mozga. Medicinska naklada, Zagreb, odabrana poglavlja.
